Novitade / Provirite kroz Kistanjsku kljucaonicu

Jee ...je..jema dosta lipi stvari ali nismim kazat...

04.11.2014 godine....Kistanje...

 

Mjesec Oktobar oli ti Listopad provedoh u cjelosti u zavicaju ,u Kistanjama , pa rekoh da rezumiram ....

Kako napisah u samome naslovu "Ima dosta lipih stvari ali nesmim kazat" ipak za sam dolazak doceka me jedna ruzna scena koja ( " nije lipa ali ipak moram je kazat") u Vujasinovicima u rodnoj kuci moje majke , u kuci u kojoj provedoh djetinjstvo u kuci koju uz konsenzus mojih "Bivsih" rodjaka prije nekih 10-12 godina obnovih i sredih na zadovoljstvo i dobrobit sviju. Naime neki strasno losi i zli ljudi devastirase ,pokradose i unistise moj trud i rad iz samo njima poznatih razloga ...ja ih kaznjavati necu u nadi da ce se onaj odozgo postarati za to.  "Dio vede e provede" tako bi se to reklo u mojoj novoj domovini " Macehi " Italiji..

Prije

Poslije

Ipak za sve ce se to pobrinuti Hrvatska Policija ....

Da vas nebi dalje gnjavio sa mojim privatnim stvarima , idemo dalje , bilo je tu dosta dobrih i pozitivnih stvari...

Cjelo mjesto vec duze vreme ne prica o nicemu drugomu osim o smilju , o njegovoj zetvi iz prirode , prodaji , preradi i mogucem plantaznom uzgoju..., e upravo o ovomu zadnjemu ce mo reci par rjeci.... najzad sa prica preslo se na djelo ... par pojedinaca medju kojima je i moja malenkost odlucili su se na plantazni uzgoj smilja,  na tri  parcele od oko 1,5 hektara zemljista  Ja i moj poslovni partner Nebojsa Strbac uspjesno smo okoncali sadnju od oko 50 000 sadnica smilja.

Nedeljko Djilas ( Energija) uspjesno je uzgojijo veliki broj sadnica od kojih je dobar dio posadjen u podvornicu ispod kuce a nadamo se da ce se sadnja intenzivno nastaviti i na druge parcele...

Branko Masnikosa , vec duze vremena" veteran " sadnje smilja premasio je odavno cifru od 100 000 sadnica.

Radni i vredni Ognjenovici , Ognjena , Raso i Aco planiraju ove jeseni premasiti cifru od 40 000 sadnica , Veteran smilja Milivoj Macura osim otkupa smilja na parcelama u Macurama radi i plantazni zgoj, Zeljko Krneta ( Kajin) planira posaditi do 20 000 sadnica , Mico Kutlaca takodjer radi na tome , Kovacevic iz Ervenika prosiruje svoju vec postojecu plantazu , Radojka Macan iz Oklaja je ove jeseni presla cifru od 100 000 sadnica .... kao i mnogi drugi u okolini koji kane da se okusaju u uzgoju smilja...

Koliko sam uspio saznati priprema se i skup ili radionica u Kistanjama u organizaciji LAG-a Dinara( tj. njenoga dopredsjednika Ilije Krnete-Kilija)naj prije o uzgoju i preradi smilja a predavanje na temu bi trebao odrzati gospodin Domagoj iz Unesica jedan od trenutno  najvecih proizvodjaca smilja u Dalmaciji, a potom skup sa temom o ocuvanju suvozida na nasim prostorima.

Na dalje .... Na radost nasega Stevana Mazibrade ( Fox-a) osvanuo je najzad u opstinskoj porti dugo ocekivani bankomat , kod Jove Berica nas Mestrovic ( Medo ) i Ora digoes prekrasni kameni zid , u centru Dzaja privede kraju radove na kuci , ove jeseni Kafic Depandans je opet otvorio vrata svojim gostima , a Tomin kafic Dejavu osvanuo je u novom ruhu , stavljen je novi krov i nova fasada. Kistanjska komunalna sluzba postavila je nove kontejnere za odvojeno prikupljanje smeca i napokon rjesila problem poplavljivanja ulice Franje Tudjmana od Doma Kulture do Dubajica kuce.

Na Burnumu  zidarski radovi na ulazu u amfiteatar se nastavljaju punom parom .

U privatnom aranzmanu sredjivala su se dvorista , sadile palme, a u lijepom jesenjem danu, naslo se vremena i za dobru janjecu dzigericu i casu crnjaka kod Kilija.A u obrtu porodice Karanovic tkale su se nove izradbe , torbice , zovnice i pregace... dok je jos jedan rad Slobe Radjena ukrasio zid Boska ( Rosinoga ).  Nedjeljni pijacni dan kao i obicno popracen je zamorom  pune pijace i baste Tominog kafica  ...Ukratko ... to bi bilo to... da je vise ovakvih mjeseci u nasemu mjestu mozda bi od njega na kraju i bilo stogod....

I tako mic po mic ipak se nesto dogadja .....samo da se tako i nastavi ... kako bi se reklo ... a vrazi ga znali!!!

Uskrs i oko njega

12.04.2014 godine

Dana 12.04.2014 godine u organizaciji mjestana Kistanja pod pomognuti od strane Opcine Kistanje, organizovana je akcija ciscenja mjesnoga groblja kod crkve Sv. Nikole u Bezbradicama. kraci video zapis mozete vidjeti dolje...

 22.06.2011 godine

Na Manojlovcu novoobnovljena staza s vidikovcem i spomen-ploča u čast cara Frane Josipa I.

16. lipnja 2011. svečano je otvorena novoobnovljena staza s vidikovcem na Majnolovačkim slapovima i otkrivena spomen-ploča podignuta u čast posjeta cara Franje Josipa I.

Riječ je o dovršetku još jednog od projekata zaštite i prezentacije prirodne i kulturne baštine na području Nacionalnog parka Krka. Ovaj projekt obuhvatio je revalorizaciju i prezentaciju najviših i jednih od najljepših slapova na gornjem toku Krke – Manojlovačkih slapova. Upravo s ovog mjesta, u travnju 1875. godine, slapovima su se divili car Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabeta, a mjesto s kojeg je car oduševljeno promatrao prirodne ljepote Krke danas je u narodu poznato kao 'Careva glava'. Jedva da je prošlo dvadeset godina od tadašnjeg njegovog boravka na Manojlovcu, a na tom mjestu našla se spomen-ploča s pripadajućim medaljonom.

Svečanom otvaranju u selu Ivoševci kod Kistanja, bili su nazočni brojni predstavnici javnog, kulturnog i političkog života, a pridružio im se i veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj mag. Jan Kickert. Upriličen je prigodni program povodom otvorenja i kostimirana predstava u izvedbi kazališne dramske scene "Virko" koja je samo za tu priliku oživjela lik i djelo cara Franje Josipa I.

Vidikovac posvećen povijesnoj ličnosti - caru zapravo je kamena gromada koja svojom prirodnom ljepotom, posebnošću oduzima dah, a zašto je tomu tako uvjerit će se svi posjetitelji Nacionalnog parka. Davno postavljena spomen-ploča i medaljon u međuvremenu su obnovljeni, te će baš kao i cjelokupno područje oko Manojlovačkih slapova zasjati nekim novim sjajem okupano povijesnim vrijednostima koje nam svima služe na čast

Eh ta kultura

  29/05/ 2011 godine.       Ni sami neznate koliko je umjetost prisutna u nasim krajevima, koliko talenata , koliko je umjetnickih dusa  koje potjecu iz ovog skrtog kamenjara Dalmatinske zagore. Neki je posjeduju i se njome bave profesionalno a neki su je decenijama skrivali duboko u sebi i ne sluteci da ce se ona jednoga dana sama osloboditi iz nekoga zarobljenoga kutka njihove duse.

Pokusat cu kroz ovaj prilog da vam ih predstavim , barem  nekolicinu njih koji su na moju malenkost u posljednjih mjeseci ostavili  vrlo pozitivan dojam.

  Idemo hronoloskim redom predstavljajuci dogadjaje , umjetnike i inicijative pocevsi od prosloga ljeta pa do ovoga koje nam slijedi.

 

 

Vec sm pisali o tome  ali napomenimo : Prosloga ljeta

 

Borivoj Bjelic Lun na Bribirskoj Glavici izlagao je svoje radove u izlozbi nazvanoj "Kamen Na Kamenu".

 

Jovan Rakic majstor od fotografije izlagao je svoje fotografije u domu kulture u Kistanjama , izlozba nazvana "Odavde do sjecanja".

 

Kiparske radove Gojka Mazibrade mogli smo pogledati na istoimenoj izlozbi

    ( ove priloge mozete pogledati na ovoj stranici-nize dolje)

 

 

Kao i svake godine tokom mjeseca augusta , manastir Krka ugostio je  koloniju

"Umjetnickoga Bratstva"  sa jedanaest umjetnika predvodjenih  voditrljem kolonije

Zdravkom Mircetom. Nadamo se da ce se ova tradicija uspjesno nastaviti i ove 2011 godine.

 24/11/2010 god. Nikola Strbac - Jaci  u domu vazduhoplovstva u Zemunu, u galeriji zvanoj " IKAR " otvorio  je svoju samostalnu izlozbu.

01/04/2011 godine.  Svoj skriveni talenat i izuzetnu nadarenost objelodanio je i

nas Oleg Martic , za sada se njegovi radovi mogu poleedati samo na zidu njegovog facebook profila ali iskreno se nadamo da ce se uskoro naci i na zidovima neke od poznatijih umjetnickih galerija.

 09/04/2011 godine  U galeriji "Lonsdale" u Torontu odrzana je aukcija  na kojoj su 24 umjetnika donirali svoje crteze , stampe,fotografije,umjetnicke slike i skulpture u svrhu podrske projekta" Rudele Artist Residency" njihovog kolege Srdjana Segana.

Naime ideja je da se u selu Rudele u stoljetnoj ( u ratu razorenoj) kamenoj kuci,  kuci Srdjanove familije stvori internacionalna  umjetnicka rezidencija kao mjesto okupljana i mjesto stvaranja.

Kuca je 2008 godine obnovljena a vec 2009 godine  po prvi put ugostila je neke od umjetnika. Ove 2011 godine tacnije u drugoj polovini mjeseca augusta  po drugi put ce ugostiti pozvane umjetnike. Zelimo im sretan rad i ugodan boravak!!!!!

 

  Srdjan Segan radovi "Terra" 2009-2010 godine

  17/04/2011 godine Tatjana Delic Vujasinovic izlagala je svoje radove na  Prvoj likovnoj koloniji zena u Banja Luci.

 11/05/2011 godine  Knin je dobio  svoju prvu Likovnu galeriju. Otvorijo ju je Kninski likovni umjetnik svjetskoga glasa  Milan Zoricic. Osim za izlozbe galerija ce biti na raspolaganju i za ostale kulturne sadrzaje potencijalnim studentima likovne umjetnosti i arhitekture i dizajna.

 Od 19/05/do 28/05 2011 godine u galeriji"Espace Reduit" u Parizu, svoje radove izlagala je i umjetnica Eva Jankovic, ciji su korjeni  sa nasih prostora , preciznije ona je potomak poznate Kistanjske familije Jankovic.

Nebojsa Sinobad -Gula  Umjetnik, dugogodisnji clan i jedan od suosnivaca kolonije

"Umjetnickog Bratstva" manastira Krka, bez cijegse prisustva ova manifestacija nebi mogla ni zamisliti. Nadamo se da cemo ovoga ljeta u Kninu ili negdje drugdje moci da pogledamo i njegove samostalne radove.

 I za kraj najava jos jednoga dogadjaja planiranog za ovo ljeto..... izlozba fotografija i razglednica nacinjenih rukom i fotografskim aparatom  Kistanjskoga mestra od fotografije pok. Boska Pekica. Izlozba bi trebalo da se odrzi u dvoristu porodicne kuce Pekic u centru Kistanja tokom mjeseca augusta.

01\04\2011 godine

Ovogodisnji Kistanjski April iliti Travanj obiljezavaju dva dogadjaja.


 1.Popis stanovnistva


U Hrvatskoj danas počinje popis stanovništva, kućanstava i stanova, najveće statističko istraživanje na području ove zemlje, koje će se ove godine sprovesti od 1. do 28 travnja, koštat će 174,9 milijuna kuna, a prvi rezultati znat će se najkasnije 30. lipnja ove godine.

Popis stanovništva sprovodi se redovito u desetogodišnjim razmacima, a sudjelovanje građana je obvezno, te je za odbijanje davanja podataka, kao i za netočne ili nepotpune podatke predviđena novčana kazna do 800 kuna.

Među 45 popisnih pitanja tražit će se, među ostalim, osobni identifikacijski broj  ili broj osobne iskaznice, namjera prisutnosti ili odsutnosti iz mjesta popisa, a pitanja će obuhvatiti i informatičku pismenost, te pripadnost bračnim, izvanbračnim ili istospolnim zajednicama. Ostala pitanja odnosit će se, kao i tijekom prethodnih popisa, na podatke o spolu, mjestu i godini rođenja, nacionalnosti, vjeroispovijesti, obrazovanju, prihodima, stambenim uvjetima, te vlasništvu nad nekretninama.

Cilj popisa je utvrditi broj i teritorijalni raspored stanovništva na području cijele države, te po po županijama, gradovima/općinama i naseljima. Osim broja i prostornog rasporeda stanovnika, popis će osigurati i podatke o osnovnim, demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovništva, o broju kućanstava, obitelji i njihovim karakteristikama, te podatke o stambenom fondu, njegovim karakteristikama, opremljenosti i starosti zgrada, nakon čega će do kraja lipnja biti poznata nova slika Hrvatske.

Popisivanje na terenu provodi 15.000 popisivača i 2.000 kontrolora koji su prošli obuku i položili test. Radi identifikacije i onemogućavanja eventualnih zloporaba, svaki popisivač imat će sa sobom ovlaštenje kojim dokazuje svoj status. Ako popisivač nikoga ne zatekne kod kuće, ostavit će obavijest o ponovnom dolasku s naznačenim danom i vremenom dolaska, odnosno svoj kontakt telefon na koji ga se može nazvati i dogovoriti vrijeme popisivanja. U Državnom zavodu za statistiku ističu da je potpuno zajamčena privatnost prikupljenih podataka koji će se koristiti isključivo u statističke svrhe, kako je to propisano zakonom o Popisu 2011. i Zakonom o služnenoj statistici.
 
Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika, od toga 2.135.900 muškaraca i 2.301.560 žena.

Hoće li Hrvatska biti i NAŠA domovina!? Da li je naša zajednica DOISTA desetkovana ?







Broj Srba u Hrvatskoj važan je za ostvarivanje niza prava naše nacionalne zajednice: političkih, nacionalnih, radnih, statusnih, obrazovnih, kulturnih... O našem slobodnom izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti zavisi:

* broj srpskih zastupnika u Saboru

* broj srpskih zastupnika u skupštinama i izvršnim vlastima županija i gradova

* zaposlenost Srba u državnim službama

* služenje srpskim jezikom i ćiriličnim pismom

* odgoj i obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu

* upotreba srpskih znamenja i simbola

* očuvanje naše kulture i tradicije

* postojanje medija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu

* pravo na samoorganiziranje i udruživanje

Popis stanovništva proveden 2001 nije donio zadovoljavajuće podatke o broju Srba u Hrvatskoj. Njime nisu bile popisane izbjeglice, nije bilo proporcionalne zastupljenosti Srba među popisivačima, nije poduzeto ništa da se građani oslobode straha ili nelagode zbog otvorenog iskazivanja svoje nacionalne pripadnosti.

To se ne smije ponoviti u Popisu stanovništva koji će se provesti od 1. do 28. aprila ove godine!

TREBA ZNATI...

1. Šta je to Popis stanovništva ?

Cilj Popisa stanovništva jest prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, nacionalnim, vjerskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Individualni podaci prikupljeni popisom službena su tajna i neće se ni objavljivati ni prosljeđivati bilo kome, za bilo kakve svrhe.

2. Zašto treba navesti svoju narodnost?

Pitanje broj 19 u popisnom listu traži odgovor o nacionalnoj pripadnosti. Osoba koja nije hrvatske nacionalnosti trebala bi reći svoju nacionalnu pripadnost. Ako se pod tim pitanjem izjasni kroz vjeroispovijest ili regionalnu pripadnost, ta osoba bit će popisana kao "ostali" i time će umanjiti ukupan broj pripadnika svoje narodnosti.

3. Zašto treba navesti svoju vjersku pripadnost ?

Pitanje broj 21 u popisnom listu traži odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. Osoba koja nije katoličke vjere trebala bi se jasno izjasniti o svojoj vjerskoj pripadnosti da ne bi bila krivo upisana ili upisana kao "ostali".

4. Tko će biti obuhvaćen popisom stanovništva?

Ukupan broj stanovnika treba obuhvatiti:

a) osobe koje neprekidno žive u svome uobičajenom mjestu stanovanja barem 12 mjeseci.

b) osobe koje su tokom 12 mjeseci prije 31. marta 2011. došle u svoje mjesto stanovanja S NAMJEROM DA U NJEMU OSTANU BAREM GODINU DANA. Dakle, ako popisivač zatekne povratnika koji ima NAMJERU biti u mjestu stanovanja barem godinu dana, taj povratnik ući će u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske. Važno je imati NAMJERU da se ostane. Isti princip bit će primijenjen i kod popisivanja izbjeglih lica. Pitanje o NAMJERI bit će jedno od novih pitanja u popisnim obrascima.

5. Tko može davati podatke?

Podatke za osobu koja nije prisutna može dati i član domaćinstva koji je prisutan i kojem su podaci najbolje poznati. Ako su svi odsutni, popisivač će ostaviti obavijest o ponovnom dolasku i broj telefona za kontakt. Na taj broj telefona članovi kućanstva mogu se javiti i dogovoriti vrijeme popisivanja. Ako ni to ne bude moguće, popisivač će ostaviti obavijest da se članovi tog domaćinstva dođu popisati u obližnji popisni centar. Adresa popisnog centra bit će jasno naznačena.

6. Šta treba znati osoba koja daje podatke za ostale ukućane ?

Da bi član kućanstva dao podatke za odsutne osobe, mora znati njihov OIB ili BROJ OSOBNE ISKAZNICE koji će poslužiti za tačnu identifikaciju odsutne osobe koja će biti popisana. OIB ili BROJ OSOBNE ISKAZNICE novi su podaci koji se traže popisnom obrascu.

7. Na kojem će jeziku biti popis?

Popisni obrasci bit će na hrvatskom jeziku i latinici. Ali popisivači će sa sobom imati i po jedan primjerak obrasca na jeziku i pismu srpske zajednice. Taj primjerak dužni su pokazati osobi, pripadniku srpske nacionalne zajednice, ako osoba to ZATRAŽI.

Izjasni se – važno je!!!

Od našeg broja, od našeg iskazivanja nacionalne pripadnosti zavise naša prava!

Od našeg broja zavisi naša ravnopravnost i jednakost u društvu!

Time dokazujemo da jer ovo i naša zemlja!


SRPSKO NARODNO VIJEĆE
СРПСКО НАРОДНО ВИЈЕЋЕ

 2. Dani Janjevacke rijeci

Kako smo obavjesteni od gospodina Paska Ivanovica u Kistanjama 2. i 3.  aprila odrzat ce se:


Kistanje, Osnovna škola




U organizaciji Udruge „Janjevo“ iz Zagreba i Udruge mladih ATLAS iz Kistanja u suradnji s Osnovnom školom Kistanje i Župnim uredom sv. Nikole u Kistanjama, dana 2. i 3. travnja 2011. godine u osnovnoj školi Kistanje bit će održana druga po redu smotra pod nazivom „Dani janjevačke riječi“.

Smotra „Dani janjevačke riječi“ je manifestacija stvaralaštva janjevačke zajednice koja je vezana uz etnografsku, jezičnu i glazbenu baštinu u Hrvatskoj i izvan nje a sve u cilju otkrivanja, razvijanja, poticanja, promicanja kreativnosti i stvaralaštva djece i mladeži iz janjevačkih zajednica.
Posebnost smotre je u tome što će nosioci smotre biti djeca i mladež, stvaratelji uradaka koji tematiziraju život janjevačke zajednice na janjevačkom govoru. Na smotri će sudjelovati školska djeca i mladež iz Zagreba, Kistanja a potvrđen je dolazak i djece iz Janjeva (Kosovo) koja dolaze u pratnji janjevačkog župnika don Mateja Palića.

O odabiru najboljih radova smotre, koji će biti prezentirani u nedjelju, 3. travnja 2011. godine, odlučuje stručno povjerenstvo smotre.

PROGRAM DOGAĐANJA:
Subota, 2. travnja 2011. godine
10:00 sati Svečano otvorenje II. Smotre „Dani janjevačke riječi“ uz prigodan program i govornike
12:00 sati Početak rada u radionicama (likovna, dramska, literarna, filmska i fotografska, glazbeno-plesna)
13:00 sati Ručak i odmor
14:30 sati Natjecanje u janjevačkim igrama
15:30 sati Nastavak rada u radionicama
20:00 sati Druženje uz nastup kistanjskog benda



Nedjelja, 3. travnja 2011. godine
09:00 sati Svečana sveta misa za djecu i mlade (Crkva sv. Nikole)
10:30 sati Izlet sudionika smotre na Roške slapove
16:00 sati Svečani program zatvaranja smotre uz prezentaciju nagrađenih radova

Pozivamo Vas da svojom nazočnošću uveličate i podržite ovu manifestaciju,

  04.02.2011 godine

  IPAK SE OKRECE

 

Sve je licilo na jos jednu dosadnu februarsku setnju kroz  suncane ali puste Kistanje , izgleda da prvi februarski suncani dani nisu uspjeli da izvuku Kistanjce iz  njihovih kuca  , ali ipak jutarnja ekipa , tacna kao i uvjek u 8.00h sjedila je kod Boze u zadimljenom DEPADANSu  i ispijala je svoje jutarnje cajeve i kave. Kroz setnju mjestom ugodno sam se iznenadio ugledavsi preljepu , obnovljenu Zeljeznicku zgradu a jos ugodije iznenadjene bilo je kada sam saznao da je prve kljuceve i pravo na useljenje dobila nasa Kistanjka  Ljeposava Mazibrada majka nasega Stevana ili ti Foxa kako ga nekada zvasmo mi  Kistanjci. Koristim ovu priliku da im cestitam!!!! Kako saznajemo zgrada ima 6 stanova , 4 od 60setak kvadrata i dvije garsonjere od dvadeset i kusur kvadrata, nazalost  unutrasnjost stanova nisam uspio da snimim , mozda nekom drugom prilikom.

 Drugo iznenadjenje  i to vrlo prijatno je obnova stare Kistanjske skole koja je zapocela prije nekih mjesec dana , radi se punom parom, a zavrsetak radova ocekuje se ovoga ljeta. Naime Opcina Kistanje je darovala Republici Hrvatskoj zemljiste i nekretninu na istome, radi obnove u cilju zbrinjavanja gradjana,koliko smo uspjeli saznati u prizemlje obnovljene zgrade trebala bi se preseliti Opcina Kistanje, Posta i Policija a na spratu bi trebao biti stambeni prostor, koliko ce stanova biti jos uvijek nismo mogli saznati. Prica se da bi po zavrsetku radova i obnove stare skole na red trebala doci i zgrada staroga Mjesnoga Ureda..... Nadajmo se!!!!..

 A kako saznajemo Kistanje ce uskoro postati bogatije za jos jednu prodavnicu , tako Konzum , Mate Guta , Zeljko Kajin i Sretko Sladakovic dobivaju konkurenciju i to gdje drugdje  nego tamo gdje je od vajkada bila trgovina , u Staroj Kistanjskoj Robnoj Kuci , nadamo se samo da ce u njoj imati tko i sa cim da kupuje , u svakom slucaju zelimo im sve najbolje i srecan rad!!!

 Sve u svemu   Ipak se okrece!!!!!!

 01.09.2010 godine

Sta se lijepog zbilo i jel nam bilo milo

 

 Tako, i ovo ljeto gospodnje 2010 lagano prilazi kraju , priblizavaju nam se prohladni jesenji dani. Vratili smo se u nasu svakodnevicu pa tuzno i nostalgicno podvlacimo ljetnju crtu i sabiramo  uglavnom pozitivne dogadjaje koji su dominirali kroz protekla dva mjeseca.

Sjedimo ispred nasih kompjutera , postavljamo sa ponosom na Fejsbuk fotografije

 i video klipove koje smo nacnili ovo ljeto u rodnome kraju, sa nasim prijateljima,rodjacima  i  najblizom familijom. Zahvaljujuci  tim postavljenim materijalima pokusat cu ukratko da napravim rezime nekih od vaznijih dogadjanja protekloga ljeta u nasem rodnom kraju.

 07.07.2010 godine. Ivosevcani su se tradicionalno okupili kod crkve Sv.Jovana gdje su poslije sluzenja Svete Arhijerejske Liturgije predvodjene od strane oca Djordja Veselinovica polozili cvijece na grobove svojih najmilijih a potom se parohisko skavlje preselilo u kuce mjestana gdje je trajalo dugo u noc. Podsjetimo i to da se ovaj blagdan obiljezava tradicijonalnim paljenjem vatri zvanih" IVANJE"

  12.07.2010 godine. Kao i svake godine  u Biovcinom Selu u crkvi Sv.Petra uz Svetu Arhierejsku Liturgiju i uz veliki broj vjernika obiljezen je praznik svetih apostola Petra i Pavla-" PETROVDAN". To je ujedno i sajamski dan u Biovcinom Selu na kojem se skupi mnostvo ljudi, pa uz dobru atmosferu, muziku i dobar zalogaj, festa traje do kasnih nocnih sati. (fotografije:Dusko Korlat)

02.08.2010 godine. Kako vec svi znate  na ovaj datum se slavi Sv. prorok Ilija,Djevrsacka slava" ILINDAN", a Sveta arhierejska Liturgija uz prisustvo mnogobrojnih vjernika odrzata je u istoimenoj Djevrsackoj crkvi.Festa je nastavljena uz pjesmu i veselje" kako to samo Djevscanci znaju napraviti" do kasno u nocne sate a najbolja atmosfera je bila zna se, u poznatim Djevrsackim kaficima.

14.08.2010 godine. Toga suncanoga dana pod zidinama Bribirske Glavice odrzana je izlozba slika i skulptura kao i pjesnicko vece Borivoja Bjelica-Luna pod nazivom  "KAMEN NA KAMENU"

Sezdesetak - sedamdesetak posjetitelja prisustvovalo je promociji Lunove knjige                " Ranjeni vuk" a uzivali su i u njegovim djelima radjenim u kamenu i drvetu, kao i u odlicnim slikarskim radovima a mogli su da cuju i prijatnu poeziju, izrecenu direktno iz usta samoga autora. Djelic atmosfere pokusat cemo da prenesemo i vama kroz fotografije nacinjene od majstora, koji su uvijek na pravom mjestu i u pravo vreme : Nedjeljku ENERGIJI i Andjelku Skoricu.

"Borivoj Bijelić Lun rođen je 1952. godine u Bribiru kod Šibenika. Školovao se u Bribiru, Bribirskim Mostinama i Šibeniku, gdje je završio Industrijsku školu: ...metalurški tehničar. Poeziju je počeo da piše tokom služenja redovnog vojnog roka. Za pjesmu Tužna vrba dobio je treću nagradu na Goranovom proljeću 1982. godine. Do sada je objavio šest zbirki pjesama: Zapis u kamenu 1997, Kapija raja 2000, Predah 2002, Ljubav i snovi 2003, Opasulji se čovječe 2008, More-more 2009, kao i romane: Nepostojeća planina 2000, Ribarev san 2006.
Objavljuje i aforizme. Bavi se vajarstvom i slikanjem. Imao je više samostalnih i grupnih izložbi. Na konkursu za skulpturu Milića od Mačve u Milićima, kod Zvornika, 1994. godine dobio je prvu nagradu. Izdao je CD Grafitomoanija (moj zid moja pravila), Antologija beogradskih zidova 2004. godine. Živi i radi u Beogradu." (izvor knjiga Ranjeni vuk (2010).

 17.08.2010godine. Jos jedan znacajan kulturoloski dogadjaj ovaj put u Kistanjama. Manifestacija pod nazivom" Odavde do sjecanja" koju su omogucili: Opcina Kistanje,SNV opcine Kistanje, Prsvjeta Kistanje,Manastir Krka,Fondacija Bukovica,Sajt Moje Kistanje, Jovan Rakic i porodica Mazibrada (pok.Gojka Mazibrade-Kipara).Predstavljene su umjetnicke fotografije Jovana Rakica, preostala kiparska djela nasega pok. sumjestanina Gojka Mazibrade i kratkometrazni dokumentarni film Odavde do sjecanja.Otvaranju manifestacije prisustvovao je  nacelnik opcine Kistanje gospodin Roncevic uz mnogobrojne mjestane Kistanja. Podsjetimo i na to da je manifestacija trajala tri dana i da ju je posjetilo vise stotina mjestana Kistanja kao i njihovih gostiju. Djelic atmosfere i sa ove manifestacije prenosimo zahvaljujuci vrednim Kistanjskim foto aparatima.

 18/19.08.2010godine. Po tradiciji kao i svake godine praznik Preobrazenja Gospodnjeg je i ove godine svecano obiljezen u manastiru Krka. proslava je otpocela svecanim vecernjim bogosluzenjem koje je sluzio Njegovo Preosvestenstvo Episkop dalmatinski Fotije uz sasluzenje svestenstva i svestenomonastva Eparhije dalmatinske.Poslije večernje službe priređen je kulturno – umjetnički program u kojem su učestvovali KUD „sv. Jovan Vladimir“ iz Bara, KUD „Nevesinje“ iz Nevesinja, gđa. Ljiljana Stepić i gđa. Tijana Vučetić članice pevačkog ansambla „Đerdan“ i gđa. Svetlana Spajić. Učesnike i prisune goste pozdravio je Episkop dalmatinski G.G. Fotije zaželevši im prijatan boravak u manastiru Krki.

 19.08.2010 godine  od samoga jutra u mjestu je bilo zivo , plato na Kistanjskoj pijaci ( basti sadasnjeg kafica) bio je pun , zumor  zadovoljnih Kistanjaca koji su cakulali izmedju sebe i ispijali svoje jutarnje kave, trajao je cjelo jutro, a nastavio se sve do kasnih popodnevnih sati tj. dok ljupki glas  nase sumjestanke Jelene lalic ( Grulovic ) nije pozdravio okupljene i najavio pocetak i ucesnike kulturno umjetnickog programa . Svoje numere Kistanjskoj publici prikazali su  KUD  Golubic, KUD Drvar,KUD Zegar i gdja.Svetlana Spajic a slag na tortu sa svojih par pjesama stavila mlada Sladakovicka sa par otpjevanih pjesama.

Po zavrsetku kulturnoumjetnickog programa nasa voditelica programa Jelena pozvala je prisutne da nastave druzenje u domu kulture Kistanje u kojem je jos uvijek bila u tjeku manifestacija" Odavde do sjecanja " (prilog gore). Nakon prepunog doma kukture i odgledanih skulptura , fotografija i filmova druzenje je opet nastavljeno na Kistanjskoj pijaci do sitnih jutarnjih sati.

 21.08.2010 godine jos jedan dogadjaj vredan paznje iako u privatnom , familijarnom domenu itekako zasluzuje da bude pomenut.  U Manastiru Krka  odrzan je parastos Iliji i Sofiji Popovic iz Bogatica. Oni su zivjeli podkraj XIX i pocetkom XX stoljeca u Popovicima nadomak samoga manastira Krka ( navr brine sa druge strane) gdje su i sahranjeni. Iza njih ostali su sest ceri i cetiri sina. Do danas imaju skoro dvjesto potomaka i dvadeset dvoje upokojenih. Prvo okupljanje ove porodice bilo je u julu 1988 godine, u rodnoj kuci u Popovicima u kojoj danas vise niko ne zivi jer je selo poruseno.Drugo okupljanje bilo je 21 augusta 2004 godine , u Beogradu u hramu Sv. Save, gdje je odrzan parastos upokojenima  Iliji i Sofiji.Na ovom okupljanju bilo je prisutno oko sezdeset potomaka koji su se skupili da izvrse pomen svojim rodonacalnicima Iliji i Sofiji.

 I eto privedosmo kraju i ovoljetnu pricu , dosta toga se zbilo a mislim da nam je svima bilo milo.Do sljedeceg ljeta toliko ... Zivjeli!!!!!

29.08.2010.

Arheologe iznenadio vojni kapmus veličine šest nogometnih igrališta u burnumu

KISTANJE Otkriven golemi poligon Jedanaeste rimske legije

 

Vojni kampus veličine gotovo šest nogometnih igrališta novi je senzacionalni “detalj“ arheološkog lokaliteta rimskog vojnog logora Burnum smještenog na desnoj obali Krke onkraj Ivoševaca u kistanjskom kraju.

- Riječ je doista o impozantnom vojnom vježbalištu, odnosno poligonu koji se naslanja na prije nekoliko godina otkriveni, te arheološki obrađen i konzerviran rimski amfiteatar koji je bio “srce“ vojnog logora, odnosno rimskog naselja koje je izraslo na tom lokalitetu.

Arheolozi su već ucrtali granice tog kampusa veličine 200 x 200 metara, a sada je pred nama razdoblje strpljivog iskapanja i istraživanja, to jest dokazivanja da se doista radi o vojnom poligonu kojim su se koristili vojnici 11. rimske legije - kazao nam je prof. dr. Miroslav Glavičić s Katedre za antičku arheologiju Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Doktor Glavičić izbjegava izrijekom kazati da je riječ o senzacionalnom arheološkom otkriću.

- Više bi se moglo kazati da je riječ o velikom iznenađenju. Nitko od nas nije očekivao da ćemo, nakon amfiteatra, naići na ovakav nastavak vojnog logora. Pred nama je sada novi veliki posao koji ću zajedno sa svojim studentima arheologije nastaviti već idućeg tjedna. Kada ćemo završiti istraživanje? Prostor gdje je više stoljeća stolovala rimska legija je velik i trebat će najmanje deset do petnaest godina da bi se dovršilo arheološko istraživanje i konzerviranje ovog lokaliteta.

- Ambicije su velike. Želimo stvoriti arheološki park Burnum. Njegovi temelji su već tu. Uz amfiteatar, koji je velikim dijelom istražen i konzerviran, odnosno obnovljen, tu su i konzervirani lukovi, ostaci vojnog zapovjedništva. Do sada pronađeni arheološki predmeti već čine fundus ovog ljeta otvorene muzejske zbirke u Puljanima.

Također, želja nam je, u okviru Edukacijskog centra, otvoriti međunarodnu arheološku školu. Cijeli taj posao zajednički radimo sa stručnjacima Gradskog muzeja Drniša i Nacionalnim parkom “Krka” čiji je direktor Željko Bulat prepoznao vrijednost ovog jedinstvenog arheološkog nalazišta koji se nalazi u granicama NP Krka, što je jedinstven primjer u svijetu.

- Posve smo sigurni da će, zahvaljujući ovom arheološkom parku, svake godine ovaj prostor posjetiti više tisuća turista, čime će se značajnije rasteretiti Skradinski buk, temeljni fenomen zbog kojeg NP Krka posjeti više od 700 tisuća turista. Ne zaboravimo da se na ovom području nalazi i Manojlovac gdje je i najveći slap u Hrvatskoj koji je pohodio i car Franjo Josip - kaže dr. Miroslav Glavičić.

- Burnum je u ovom trenutku, bez sumnje, najveći “aktivni“ arheološki lokalitet u Hrvatskoj. Iako je u više navrata, još od bečkih arheologa, istraživan ovaj lokalitet, tek od 2003. godine intenzivirali smo radove pod nadzorom akademika Nenada Cambija. Nismo imali ogledni primjer kako istraživati takav lokalitet, premda smo nešto slično posjetili u Austriji i Njemačkoj. Morate znati da je na ovom prostoru živjelo šest tisuća dobro obučenih profesionalnih vojnika čija je profesionalna služba trajala 25, a prema nekim naznakama i 30, pa i 35 godina. Riječ je o vojnoj postrojbi razine korpusa.

- Bili su to dobro obučeni i plaćeni vojnici koji su, nerijetko, kao pričuvni časnici i nakon profesionalne službe nastavili živjeti na ovom prostoru. Čak su se i ženili. Potvrđuju to i otkriveni grobni natpisi na Roškom slapu - kaže Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniša.

Kakva se “iznenađenja“ još mogu očekivati pri iskapanju arheološkog lokaliteta rimskog vojnog logora Burnum? Doktor Miroslav Glavičić vjeruje da će neizbježno biti otkrivena termalna postrojenja, kao i drugi sadržaji koji su služili za rekreaciju, ali i relaksaciju vojnika i stanovnika vojnog logora.

- Morate znati da je to bio savršen vojni ustroj. Rimljani nisu radili ništa slučajno. Cijeli logor je “niknuo“ na sjecištu više prometnica koje su vodile do Skradina (Scardone) koja je bila glavna opskrba luka legionarima, zatim u pravcu Bribira i Knina. Trase tih putova su utvrđene, a neke od njih su korištene sve do prošlog stoljeća, a glavna, koja ide od Bribira prema Kninu, je danas i asfaltirana - kaže doktor Glavičić.

marijan džambo

Logor

Stručnjaci tvrde da je gradnju stalnog logora počeo provincijski namjesnik Publije Kornelije Dolabela, o čemu svjedoči i natpis iz 51, odnosno 52 godine. Odlaskom legija nakon čega je Dalmacija postala “provincia inermis“, Burnum je postupno gubio vojno značenje. Otada ovo mjesto postaje civilno naselje koje je poslije dobilo status municipija.

Pretpostavlja se da je cestovna infrastruktura pridonijela propasti Burnuma koji se posljednji put spominje 537.g. vezano uz sukob vojske bizantskog cara Justinijana i postrojba ostrogotskog kralja Vitigisa koja je bila poražena.

Burnum je potom porušen, a moguće je da je konačno razoren u završnom pohodu Bizanta na Ostrogote pod vodstvom Narzesa.

Amfiteatar

Amfiteatar ima četiri ulaza, a najpoznatiji nalaz pronađen na ovom mjestu je veliki kameni ulomak dug 294 cm na kojem je uklesano ime cara Vespazijana i njegova titula imperator. Iz natpisa se može iščitati da je Vespazijan amfiteatar darovao legiji Flavia Felix IV.

Ovaj je amfiteatar (dug 50 i široka 47 m), kažu arheolozi, najviše služio za potrebe vojnika koji su ovdje vježbali i održavali ratnu spremu, a moguće i za razonodu. Mogao je primiti do 10 tisuća osoba.

Građen je djelomično na stijeni, tj. koristila se stjenovita konfiguracija vrtače. Stručnjaci procjenjuju da je amfiteatar građen najvjerojatnije 76.-77.g., a moguće i prije. Otkopavajući amfiteatar, arheolozi su pronašli dosta sitnijih nalaza, od novca, stakla, fibula, privjesaka, okova, pojasova, keramike, opeke, krovne cigle...

Arkade

Impozantni su i ostaci kamenih lukova nekadašnje zgrade zapovjedništva logora koje je izgrađeno oko 33. godine prije Krista.

- Da nismo intervenirali i izvukli sav beton koji je ranijih desetljeća nestručno i nekvalitetno postavljen između kamenih blokova, vjerujte mi, lukovi bi se urušili. Kamen je sada izbijeljen, ali i on će za koju godinu dobiti tamniju boju - kaže akademik Nenad Cambi.

Muzejska zbirka Burnum

 Eskluzivno na sajtu www.kistanje.jimdo.com Muzejska zbirka Burnum, rezultat je sustavnih arheoloških istraživanja, koja su započela 2003. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Javne ustanove Nacionalni park Krka. Istraživanja vode Gradski muzej Drniš, Katedra za antičku arheologiju Sveučilišta u Zadru i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Bologni. U četiri prostorije novootvorene muzejske zbirke, rekonstruiran je izgled rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza arhitektonskih elemenata, nadgrobnih spomenika, vojničke opreme i oružja. U nekoliko idućih godina udvostručit će se izložbena površina arheološkog muzeja, prvog dovršenog u nizu građevina muzejsko-prezentacijskog kompleksa NP Krka u Puljanima.

Arheološki lokalitet Burnum nalazi se unutar Nacionalnog parka Krka, iznad kanjona, slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota i prirodnih vrijednosti. Izgradnja ove muzejske zbirke, osim znanstvenih ciljeva, ima za svrhu omogućiti uvjete za kulturološku prezentaciju te plemenito korištenje dosad zapostavljenog sjevernog dijela rijeke Krke. Od rimskog Burnuma na terenu vide se ostatci amfiteatra, arkade zapovjedne zgrade u logoru i nekoliko zidova vojnog vježbališta koji se upravo počeo iskapati.

Istoga dana, u sklopu Svjetskog kongresa rimske vojne arheologije – ROMEC 2010, koji se od 24. do 27. svibnja održava u Zagrebu, u novoobnovljenoj prezentacijskoj dvorani navedenog centra u Puljanima, održat će se prezentacija arheološkog lokaliteta Burnum i Nacionalnog parka Krka. Ovaj skup okuplja više od stotinu eminentnih svjetskih stručnjaka iz područja antike.

 I dok posjetitelji uzivaju u aktualnoj postavci muzeja , momci i djevojke iz Bologne skupa sa domacim arheolozima nastavljaju sa iskopavanjima na lokalitetu Burnuma

Trenutni radovi vidljivi su i sa ceste Knin - Zadar .

BURNUM - rimski lokalitet otvorio puteve prema zaleđu i Krki uzvodno PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 27 Svibanj 2010 09:36
VodiceNakon što su 2003. godine počela sustavna arheološka istraživanja Burnuma pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Nacionalnog parka Krka, sedam godina poslije voditelji istraživanja Gradski muzej Drniš, Katedra za antičku arheologiju Sveučilišta u Zadru i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Bologni mogu odahnuti jer u srijedu, 26. svibnja 'Arheološka zbirka Burnum' svečano je otvorena.


POVIJEST KAO MAJKA UČITELJICA



Rimski lokalitete Burnum ugodno se smjestio iznad kanjona, slapova i jezere, u prostoru okruženom ljepotama i izuzetnim prirodnim vrijednostima. – Koliko god nam teško bilo priznati, vjerojatno većina ljudi nikad prije nije ni bila ovdje – teška je srca to izgovorio ravnatelj NP Krka, Željko Bulat. Rezultati starih i novih istraživanja izloženi su u novootvorenom 'Muzeju Burnum' kroz četiri prostorije gdje je rekonstruiran izgled nekadašnjeg rimskog naselja i život u vojnim logorima. Istog dana, u sklopu Svjetskog kongresa rimske vojne arheologije 'ROMEC 2010' u novoobnovljenoj prezentacijskoj dvorani budućeg znanstvenog – istraživačkog centra NP Krka u Puljanima, seocetu koji do toga dana nije bio poznat negoli malom broju ljudi.
- Dugo se može pričati o mjestu na kojem stojimo. No važno je znati prepoznati važnost, te oplementiti i doprinjeti razvoju turizma na ovom području, a ovaj je čin svojevrsni impuls lokalnoj samoupravi – kazao je Bulat kazavši kako sigurno i uporno plove Krki uzvodno.
Istraživanje koje je započelo pračeno neodobravanjem završilo je na najbolji mogući način, otvaranjem lokaliteta od velike važnosti kako samom mjestu, županiji tako i šire – Hrvatskoj je dalo postreha za bolji reiting u svijetu. Dovođenjem arheološkog lokaliteta u funkciju još se jednom pokazalo kako je povijest uistinu majka učiteljica. (sk)

PROSLAVA SVETOG KIRILA I METODIJA
U KISTANjAMA

24\05\10 godine.Na dan svetih ravnoapostolnih Kirila i Metodija  Njegovo Preosveštenstvo G.G. Fotije služio je Svetu Arhijerejsku liturgiju u hramu svetog Kirila i Metodija u Kistanjama, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva eparhije dalmatinske. U toku liturgije vladika Fotije prerezao je slavski kolač i osvetio koljivo, jer na taj dan verni narod Kistanja proslavlja svoju slavu.

        U svojoj besedi Preosvećeni vladika je istaknuo ulogu koju su ova dvojica svete braće imali u hristijanizaciji slovenskih naroda. Takođe je najavio obnovu ovoga hrama i pozvao verni narod da se okuplja oko svojih svetinja, jer će se jedino na taj način sačuvati vera i tradicija pravoslavnih Srba dalmatinaca ovoga kraja.

 

25\05 10 god.Proslava povodom osvestenja  obnovljene crkve sv. Nikole u Kistanjama

 U subotu 22\05\2010 godine u Kistanjama ,povodom osvestenja novo obnovljene crkve sv. Nikole  kao i parohijske zgrade i samoga mjesnoga groblja odrzana je prigodna svecanost kojoj su osim mnogobrojnih mjestana Kistanja prisustvovali i  razni gosti iz politickog i privrednog zivota Hrvatske kao i susjednih republika , Bosne i Hercegovine i Srbije.  Nosioc cijeloga ovoga projekta bio je uspijesni Kistanjski biznismen gospodin Dusan Torbica koji je od strane Srpske Pravoslavne Crkve zasluzeno odlikovan ordenom Dr. Nikodima Milasa. U ostvarenu ovog plemenitog cina, sudjelovali su i mnogi poslovni ljudi iz Bosne i Hercegovine kao i Srbije ali i skoro svi parohijani i mjestani Kistanja koji su svojim skromnim donacijama potpomogli  ovaj za nas vazan i plemeniti projekat.

U petak 21\05 2010 god. radovi su lagano privodjeni kraju i vrsene su posljednje pripreme  a sve to je izgledalo ovako.....

Subota. Poslije odrzane Svete Arhijerejske Liturgije koju su sluzili  Episkop Gornjokarlovacki Gerasim i Episkop Dalmatinski Fotije urucena su mnoga priznanja a i odrzano je par govora crkvenih vjerodostojnika i politickih predstsvnika, zastupnika u Hrvatskom Saboru.Blagoslovom njegova Preosvestenstva gospodina Fotija otpoceo je rucak a malo potom i kulturno umjetnicki program koji je trajao do kasnog popodneva.

 Proslava je, moramo naglasiti protekla u odlicnom raspolozenju , a za to su se pobrinuli nas zemljak Marko Macura i njegov muzicki sastav Mali Mrav iz Sombora, KUD "Zegar" iz Zegara a svojih pet minuta dobila je i nasa mlada sumjestanka Jelena Strbac otpjevavsi par svojih pjesama. Recimo i to da je slavlje proteklo mirno i bez incidenata .Za red i mir brinulo se oko desetak redara odabranih od strane organizatora.

 Koristimo priliku da se zahvalimo na izvrsnoj organizaciji gospodinu Iliji Krneti, Bosku Trazivuku, Radi Lalic kao i ocu Djordju Veselinovicu parohu Kistanjskom i negovoj supruzi kao i svim momcima koji su iza pozornice i u kuhinji odradili najveci dio posla jer bez njih ovo sve nebi funkcionisalo kako treba ( Prajs , Veljko Jaci, Zicar,Neven, familija Sladakovic , Mrle, Djoda kao i mnogi drugi....)

 Napomenimo jos samo i to da je na ovoj svecanosti prisustvovala i nasa najmladja Bukovcanka mala Marija Ognjenovic, e pa Marija zelimo ti od sveg srca jos mnogo ovakvih lijepih i pozitivnih dogadjaja.

 16/05/2010 god.  Proviricemo malo kroz Kistanjsku kljucaonicu da bi otkriki sto se  jos lijepoga dogadjalo proteklih dana u Kistanjama.

Pocnimo sa pjesmom... Kao sto je i bilo najavljeno  u petak 07/05/2010 godine u Domu Kulture u Kistanjama odrzan je peti po redu susret Dalmatinskih klapa u organizaciji Kistanjske klape ZVONO, osnovane 2001 godine sa ciljem promovisanja tradicionalnog Dalmatinskog pjevanja i njegovanja Janjevacke kulturne bastine.

Kako saznajemo dvorana doma kulture u Kistanjama bila je prepuna  ljubitelja klapske pjesme, a cjelokupni progam protekao je u dobrom raspolozenju i veseloj atmosferi.

 12/05/2010 godine u Kninu na trgu Ante Starcevica u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, odrzan je sajam pod nazivom Vrijedne ruke. Na sajmu su predstavljeni vinari,maslinari,prsutari proizvodjaci sira i meda ,suvenira i ostalih tradiciskih proizvoda koji su uvrsteni u katalog Vrijedne ruke po kriteriju uspjesnosti i sudelovanju na dosadasnjim manifestacijama Kupujmo Hrvatsko.

Kistanje su uspijesno bile predstavljene obrtom Ruzice i Dusana Karanovica koji se bavi izradom i prodajom tradicionalnih predmeta izradjenih tkanjem.

Zahvaljujuci materijalu gospodina Paska Ivanovica u mogucnosti smo da vam slikom docaramo djelic atmosfere sa glavnoga Kninskoga Trga.

 15/05/2010 godine  u organizaciji  Udruge Mladih Atls iz Kistanja u prostorijama osnovne skole u Kistanjama odrzana je treca po redu Festa o`Fizike Kistanje 2010. Kako saznajemo festi su prisustvovali mnogobrojni ucenici i profesori kao i znanstvenici  a saznajemo i da je festa trajala dugo u noc. Posto jos uvijek nemamo komletan izvijestaj sa ovoga dogadjaja a u iscekivanju iscrpnijih vijesti, napravitcemo mali podsjetnik na proslogodisnji skup.

  Jos jedan znacajan dogadjaj koji tek treba da se desi 22/05/2010 godine u sledecu subotu, Osvestenje obnovljene crkve Sv. Nikole u Kistanjama. U sklopu ovog svima nama znacajnog dogadjaja bit ce odrzan sljedeci program .. u 10.00 h bit ce odrzana  svecana sveta arhijerejska liturgija koju ce sluziti Njegovo Preosvestenstvo Episkop Dalmatinski Fotije i Njegovo Preosvestenstvo Episkop gornjokarlovacki Gerasim sa svestenstvom. U 12.00 h bitce odrzan prikladan kulturno umjetnicki program a u 13.00 h svecani rucak. Pozivamo vas da sa svojim prisustvom uvelicate ovo slavlje.

 Obnova zvonika danas, obnova zvonika poslije drugoga sv rata.

04\05\10 god.  Nije sve bas tako crno u Kistanjama

 

 U proteklh par godina na internet stranicama zasuti smo raznim negativnim vjestima koje su stizale iz Kistanja . Pitam se sta bi jedan obican covjek koji procita sve te priloge mogao da misli o Kistanjama i njegovim mjestanima? Nista pozitivno, sto se moze i procitati iz komentara  ispod priloga Slobodne Dalmacije ili nekog drugog tjednika.Da nije sve bas tako crno i negativno potrudit cu se da i pokazem u ovom prilogu. Pretpostavljam da je pozitivnih stvari i dogadjanja bilo mnogo vise od ovoga sto sam ja u par sati uspio prikupiti i prikazati .

 Pocevsi od akcije ciscenja mjesta

Sredjivanja Skole, skolske ograde , sportskog terena....

Raznih kulturno umjetnickih manifestacija,tradicionalni Kistanjski karneval....

Uredjenja sportskih terena iza stare skolske zgrade ,otvaranje djecijih igralista kod ambulante, sportskih manifestacija, uredjenje spomenika i bunara na pijaci....

Agro-sajam, izlozbe fotografija, takmicenje u klapskom pjevanju...

Skolske kao i bozicne predstave, skola BreakDance & HipHop-a....

A bilo je tu i dobroga rokenrola....

sastancenja, prezentacija a bogami i Predsjednickih posjeta!!!!! 

 Ako sam nesto propustio oprostit cete mi!!!!

   26\03\2010 god Usprkos svijetskoj globalnoj krizi, Kistanjski ugostitelji otvaraju nove ili preuredjuju stare  objekte i tako  spremno docekuju predstojecu sezonu .

   23\03\10 godine   grad već pomaže obrtnicima

Knin: najamnine iste već 10 godina

CROPIX

Na prijedloge Županijske obrtničke komore za olakšice poduzetnicima u uvjetima gospodarske krize, pročelnica kninskog Upravnog odjela za gospodarstvo Anka Matić kaže da Grad Knin već provodi spomenute mjere.

Ona podsjeća da se cijene zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada nisu mijenjale od 2000., te da je sve poduzetnike Grad oslobodio plaćanja spomeničke rente za cijelu prošlu i ovu godinu.

 - Za sve korisnike kredita iz područja poljoprivrede, agroturizma i zelenog poduzetništva, Grad sudjeluje u subvencioniranju kamata, tako da plaćaju kamatu tri posto – ističe Matić.

Najavljuje da će najavljeno Inovacijsko središte Veleučilišta svojim uslugama pomoći poduzetnicima, primjerice proizvođačima meda i biljnih pripravaka. Kriza nije zaobišla ni kninske obrtnike.

Na kninskom području su trenutno aktivna 352 obrta, među kojima je najviše trgovačke, ugostiteljske i zanatske djelatnosti. Matić smatra da zatvaranje obrta nije toliko utjecalo na povećanje nezaposlenosti jer je, primjerice, nedavno otvoren trgovački centar Billa u kojemu se zaposlilo 30 radnika, a uskoro će posao dobiti još pet radnika.

01/03/10 god. Rekonstrukcija oltara i ikonostasa crkve Sv.Jovana Krstitelja u Ivosevcima. Tacno prije mjesec dana  pocela je rekonstrukcija oltara i ikonostasa crkve Sv. Jovana Krstitelja u Ivosevcima. Inzinjeri su najprije napravili precizan nacrt novoga ikonostasa na lijevom zidu crkve u omjeru 1:1 a potom su posao povjerili Momi Vujasinovicu koji ga je i realizovao i jos jednom potvrdio da je jedan od vodecih majstora u nasem kraju. Foto reportazu o  tekucim radovima objavljujemo zahvaljujuci fotografijama objavljenim na Facebook Profilu Anamarije Grcic , a fotografije je nacinila Nikolina Grcic. Pogledajte.......  

 Uskoro na stranici  STORIJA  prica o istoriji crkve Sv.Jovana kao i o Monasima koji su sluzili u njoj u posljednjih 250 godina.......

07\02\10 god. Najava odrzavanja Kistanjskog Karnevala

Dana 16\02\10 godine u zgradi Doma Kulture u Kistanjama odrzat ce se Tradicionalni Kistanjski Karneval. Program za dijecu do sedmoga razreda(ukljucujuci i sedmi razred) trajat ce u vremenskom periodu od 17.00h do 19.45h, a za odrasle od 20.00 do 24.00h. Za najbolje osmisljenu masku veceri bit ce dodjeljene vrijedne nagrade a za dobru atmosferu pobrinut ce se Kistanjski bend. Organizatori ove manifestacije su Udruge: Mladih ATLAS , NOVO JANJEVO , MPZ Sv.CECILIJA Kistanje,Lovacka udruga JANJEVO.  Ako ste u mogucnosti, dodjite i vasim prisutstvom uvelicajte ovu manifestaciju.

02\02\10 godine  Kistanje  Rekonstrukcija krova crkve Sv.Nikole

Radovi na adaptaciji krovista  crkve Sv.Nikole i pomocnoj crkvenoj zgradi u Bezbradicama , usprkos vremenskim neprilikama koje su ovih dana zahvatile nas kraj kao i cijelu Dalmaciju, lagano se privode kraju. Stari krov je zamjenjen novim,trenutno se radi na potavanjivanju stropa crkve a zatim bi trebalo uslijediti i unutrasnje sredjivanje crkve kao i popratne crkvene zgrade. Dokle su stigli radovi pogledajte u nasoj fotoreportazi.

17\01\10 god  Obnova crkve sv. Nikole u Kistanjama

Po blagoslovu Njegovog Preosveštenstva Episkopa dalmatinskog G.G. Fotija počeli su radovi na generalnoj obnovi crkve i bratske kuće pri parohiji svetoga Nikole u Kistanjama.

Obnova ovog hrama je započeta na inicijativu Odbora za obnovu iz Kistanja na čijem čelu je g. Dušan Torbica. Hram sv. Nikole u Kistanjama je sagrađen na groblju gdje se sahranjuju skoro svi kistanjci, te su na taj način svi vezani za ovaj hram.

Mole se svi koji su u mogućnosti da se uključe u obnovu ovog hrama i bratske kuće, gdje će se ako Bog da i ubuduće sakupljati pravoslavni Srbi iz Kistanja i čitave Bukovice.

14.01.2010. | 17:40

masna mrlja u rijeci podigla na noge cijeli grad

Ekoincident: otpadno ulje pliva Krkom

Vatrogasci su postavljanjem brana sprječavali
širenje naftnih mrlja po Krki
Nikša Stipaničev / CROPIX
Nakon pojave masne mrlje na rijeci Krki u srijedu poslijepodne, vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Knin su pravodobno reagirali i postavili tri plutajuće brane kako bi spriječili širenje onečišćenja nizvodno Krkom.

 - Sve nadležne službe u Kninu su promptno reagirale na dojavu o onečišćenju rijeke, te smo pozvali sve institucije i državni inspektorat kako bi se šteta pokušala sanirati i spriječiti veće posljedice – izvijestio je dogradonačelnik Knina Tomislav Vrdoljak, ujedno i načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje grada Knina. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Knin Mladen Jelić ističe da je onečišćenje nastalo u blizini benzinske crpke Lukoil.

Plutajuće brane uspjele su zaustaviti masne mrlje, koje su u neznatnim količinama vidljive kod prve i druge brane, a kod treće, postavljene ispod Atlagića mosta, nema nikakvih tragova onečišćenja.

Jelić smatra kako je do zagađenja najvjerojatnije došlo zbog ispiranja ostataka otpadnog ulja s površine zemlje iza benzinske crpke, koja se nalazi u neposrednoj blizini rijeke.

 - Zbog nedavnog podizanja vodostaja Krke, najvjerojatnije je došlo do ispiranja ulja, koje se nakon povlačenja vode izlilo u rijeku. Vatrogasci će nastaviti dežurati uz rijeku, kaže Jelić.

Vodopravni inspektori utvrdit će uzroke i posljedice onečišćenja, a kako neslužbeno doznajemo, nije došlo do izlijevanja naftnih derivata iz spremnika benzinske crpke, koji su za vrijeme poplave bili dodatno zaštićeni vrećama s pijeskom. Voditeljica crpke Lukoil u Kninu Danica Amanović kazala je da masna mrlja na površini rijeke nije nastala zbog istjecanja iz spremnika crpke, te da je poplava mogla donijeti mrlju od bilo kuda.

Dogradonačelnik Vrdoljak osudio je ovaj ekološki incident na Krki. Benzinska crpka na ulazu u Knin pod vodom je bila i prije četiri godine, kada je Ministarstvo zaštite okoliša zatražilo od vlasnika da izgradi potporni zid kako bi se Krka zaštitila od mogućeg onečišćenja. Zid, međutim, još uvijek nije podignut, a crpka je u međuvremenu promijenila vlasnika i prešla u ruke Lukoila.

‘Samo se nadamo da nije isteklo puno ulja u rijeku’

 - Prijašnji vlasnik, tvrtka “Sirovina benz”, napravio je dokumentaciju za izradu potpornog zida, no novi vlasnik to ipak nije napravio. Vjerujem da će proraditi ekološka svijest vlasnika, te da će uskoro učiniti nešto da zaštiti rijeku od zagađenja – kazao je Vrdoljak.

Napominje da kod posljednje poplave Krke u Kninu i njezinih pritoka Orašnice i Butižnice nije bilo nikakvih onečišćenja u blizini “Dizel depoa” i tvornice vijaka DIV.

 - Teško je reći kakve će biti posljedice zagađenja, no maksimalno brzo smo intervenirali, te pretpostavljamo da nije isteklo puno ulja u rijeku, kazao je Jelić. Nadležne službe o novom ekološkom incidentu u Kninu, alarmirala je Ekološka udruga Krka, koja je o onečišćenju dobila dojave brojnih građana preko Zelenog telefona.

Inga Kukolj, tajnica udruge, pozvala je sve zagađivače da prestanu uništavati vode, a inspekcije poziva da ih primjereno kazne.

živana juras / epeha

11.01.2010. | 00:02

Više od 50 posto Hrvata glasovalo za nasljednika Stjepana Mesića

Treći hrvatski predsjednik Ivo Josipović: Nisam tu da razdvajam, nego spajam (FOTO)

SDP-ov kandidat Ivo Josipović izabran je u drugom krugu izbora za novog hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,29 posto glasova, pokazuju prvi nepotpuni službeni rezultati koje je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo odmah iza ponoći.

Josipovićev protukandidat, nezavisni Milan Bandić osvojio je 39,71 posto glasova, objavio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin na konferenciji za novinare. U drugom krugu izbora glasovalo je 2,251.730 birača, odnosno 50,28 posto. Važećih listića je 98,64 posto.

- Izveli smo premijerno pobjedničku simfoniju, repriza će biti za pet godina, ustvrdio je novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon objave službenih rezultata.

- Pobjeda nije samo moja, to je pobjeda svih poštenih ljudi bez obzira jesu li glasali za mene ili mog protukandidata. Svaki građanin ove zemlje je pobjednik, jer svi želimo bolju i pravedniju Hrvatsku – istaknuo je Josipović.

Naglasio je da duboko vjeruje da svi građani žele živjeti u zemlji u kojoj se rad plaća, a kriminal kažnjava, u zemlji socijalne sigurnosti i pravde. Josipović je posebno pozdravio građane koji nisu glasali za njega.
- Želim biti i njihov predsjednik. Ne želim razdvajati, želim spajati. Stojim ovdje, pružam ruku i kažem, služit ću vama, služit ću Hrvatskoj - istaknuo je Josipović, koji je svim protukandidatima, pa i Milanu Bandiću, zahvalio na sudjelovanju u "festivalu demokracije".

Knin: 09\01\2010

Brojni podrumi kuća u Kninu, posebice u blizini rijeke Krke, poplavljeni su. Građanima su u pomoć stigli kninski vatrogasci i pomažu im u ispumpavanju vode. Voda je ugrozila i neke stambene objekte u blizini kninske bolnice. Poplavljena su i polja na području općine Biskupija uz rijeku Kosovčicu, a zbog obilnih oborina iz svojih korita izlile su se i rijeke Krčić, te Butižnica i Orašnica, koje su poplavile obližnja polja.

Sve su oči u Kninu uprte u meteorologe, koji na žalost prognoziraju povremenu kišu tijekom vikenda. Sasvim je izvjesno da će u Kninu ubrzo biti uvedene redovne mjere obrane od poplave. No, svi se ipak nadaju da se neće ponoviti stanje od prije pet godina, kada je Krka narasla na rekordnih 480 centimetara. 

 

Krka se izlijeva iz korita / Nikša Stipaničev / Cropix

- Tek nekoliko centimetara dijeli Knin od proglašenja redovitih mjera obrane od poplave. Vodostaj rijeke Krke u Kninu u subotu je narastao za 32 centimetra, te je visina vode trenutno četiri metra. Redovne mjere obrane od poplave uvode se kod visine vodostaja od 405 centimetara. Zbog obilnih kiša na kninskom području posljednjih dana, te porasta vodostaja rijeke Krke i njezinih pritoka Butižnice, Kosovčice i Orašnice, Hrvatske vode su već proglasile pripremno stanje obrane od poplave - kazao nam je Ante Mikulandra, voditelj Vodno gospodarske ispostave Hrvatskih voda u Šibeniku.

Sve do subote ujutro situacija ipak nije bila alarmantna, no Mikulandra najavljuje vrlo neizvjestan vikend, zbog nastavka kišnog razdoblja i ubrzanog topljenja snijega na obroncima Dinare.

Krka se izlila iz korita s lijeve strane njezinog toka, dok s desne strane grad od poplave štiti veliki nasip izgrađen prije više od 30 godina. Voda je doprla sasvim blizu benzinske crpke Lukoil na ulazu u Knin iz pravca Drniša, uz prometnicu D-33, no crpka srećom nije poplavljena, te nema opasnosti od izlijevanja nafte u rijeku.  (ŽIVANA JURAS / EPEHA)